Navikli smo gledati vrtne ribnjake ukomponirane u divan i njegovan vrt pa mislim da bi bilo potrebno pisati i o tome. Meni kao zaljubljeniku prvenstveno u koi šarane je bitno ba mi ribe imaju dobre uvjete ali većini je ipak stalo da to sve skupa na nešto liči. Kao i kod same gradnje ribnjaka preporučljivo je što detaljnije isplanirati a ne uređivati korak po korak. Ribnjaci su većinom pravocrtni ili onako prirodni pa u skladu s tim treba biti i okoliš, dakle kad je ribnjak ravnih linija takve bi i okolne crte bile vizualno prihvatljivije a kad je rađen da liči na prirodno jezerce treba biti raznovrstan kao i priroda. Bitno je da okoliš čak i ako izgleda kao džungla odiše smislom i urednošću. Preporučam vam da prilikom uređenja okoliša imate u vidu da biljke ili stabla rastu tako da planirate kako će to izgledat za koju godinu, i pazite da vam kakvo korijenje neošteti ribnjak. Ukoliko vam ovi kratki savjeti nisu bili od neke pomoći to je jer nebi htio sputavati vašu maštu koja će vam uvjek biti najbolji priručnik. Ali evo nekoliko koraka koji bi vam mogli biti korisni pri sjetvi travnjaka:

1. Priprema terena
Teren za sjetvu treba pripremiti na 20 cm dubine, dodavajući organsko i mineralno gnojivo. Zemlju treba izmrviti što je više moguće prije ravnanja te odstraniti kamenje i korov te po potrebi dodati malo pjeska; za drenažu načiniti lagani nagib prema vanjskim rubovima, kako bi se spriječilo formiranje lokvi na tlu.

2. Sjetva
Najbolji period za sjetvu je općenito u rujnu-listopadu ili ožujku-travnju, no i u drugim mjesecima, ako se utvrde ambijentalni uvjeti za dobivanje dobrih rezultata. Nakon sjetve potrebno je tlo prekriti slojem treseta te lagano utisnuti valjkom. Za većinu vrsta trave preporučuje se sijati 2,5 kg na 100m2.

3. Navodnjavanje
Za vrijeme perioda klijanja preporučuje se zaljevati tlo više puta tokom dana, kako bi stalno bilo vlažno. Nakon nicanja trave potrebno je rijeđe, ali dugotrajnije zaljevanje, radi stvaranja korijenskog sustava. Prekomjerno zaljevanje može uzrokovati bolesti i propadanje travnjaka.

4. Košnja
Vrši se kada je suh travnjak. Treba nastojati kositi na način da se ne odstrani više od 1/3 lisnate mase. U vegetativnom razdoblju proljeće-jesen idealna visina košnje je između 3 i 5 cm. Radi očuvanja travnjaka, u ljetnom periodu treba kositi na visinu iznad 5 cm te odstraniti pokošenu travu. Ovaj postupak osigurava gust travnjak, otporan na gaženje.

5. Gnojenje
Moguće je ubrzati klijanje korištenjem gnojiva «srarter». Preporučuje se izvršiti tri godišnje gnoidbe, sa gnoivom na osnovi dušika sa polaganim djelovanjem. Godišnje travnjaku treba osigurati gnojivo «dušik-fosfor-kalij», u omjeru 20/25 g dušika: 4/5 g fosfornog anhidrida; 8/10 g kalijeva oksida.


6. Kontrola korova
Ako se pridržavate gore navedenih savjeta, mala je mogućnost razvoja korova u travnjaku. U svakom slučaju možete intervenirati preventivno ili selektivnim herbicidom prema vrsti korova.

Kad kupujete novog koi šarana nikad ne možete biti sigurni da je isti potpuno zdrav. Preporučuje se da novo kupljeni koi bude u karanteni koja bi trebala trajati minimalno tri tjedna. Ako mislite da je to pretjerano imajte na umu da bolesni koi šaran može izgledati potpuno zdravo a stradati može cjelokupna populacija šarana u vašem ribnjaku. Nakon završetka perioda od tri tjedna ( 21 dan) možete sa sigurnošću dodati novog koi-a u ribnjak. Pripazite da polako aklimatizirate ribu da se smanji stres.do stresa dolazi zbog nagle promjene okoliša i temperature, trebali biste stavit ribu u plastičnu vrećicu sa vodom iz posude za karantenu te je svezati gumenom trakom ili lastikom. pustite vrećicu da pluta 20 do 30 minuta da se temperatura vode u vrećici polako izjednači sa temperaturom vode u ribnjaku. Pripazite da plastična vrećica ne bude izložena suncu jer se temperatura vode u vrećici može pretjerano povisiti te riba može stradati. nakon toga otvorite vrećicu i dodate malo vode iz ribnjaka. Ponavljajte dodavanje vode 4 do 5 puta u razmacima od 10 minuta. Ovo će omogućiti novom koi-u da se polagano privikne na kemijski sastav vode u ribnjaku. Izbjegni te izljevanje vode iz vrećice u ribnjak, koi-a mrežicom ili rukom pustite u ribnjak.

Zima je po meni teško razdoblje za vlasnike koi-a i to ne iz razloga jer strahujem da će se ribe smrznut nego mi je to dio godine kad nemogu uživati u njihovoj ljepoti i veselom plivanju. ukoliko je dubina ribnjaka zadovoljavajuća (od 1m na više) nisu potrebne nikakve radnje za prezimljavanje osim pojačanog hranjenja visoko kaloričnom vitaminskom hranom u perijodu prije spuštanja temperature vode na 10-8 stupnjeva. Nakon što temperatura vode trajno padne ispod 8 stupnjeva koi-e nije potrebno hraniti. Naime u tom periodu koi-i su neaktivni i ne zahtjevaju hranu a svako forsiranje hrane ih samo uznemirava i hrana koju ne pojedu završava kao otpad. Tjekom zime potrebno je voditi računa o ledu koji sam po sebi nesmeta ukoliko cjela površina ribnjaka nije zaleđena, naime dio ribnjaka mora ostat nezaleđen da bi se u vodi mogla obavljat izmjena plinova (da se voda prozračuje). Ukoliko imate pumpu koja će na jednom djelu mreškati vodu taj dio ribnjaka se neće zalediti. Ukoliko je sve odrađeno na ovaj način vaše ribe mogu mirno prezimiti. Ovo je naj jednostavniji i naj prirodniji način prezimljavanja kojeg koristi većina i uvjeren sam da ako se odlučite za ovaj način prezimljavanja da ćete biti zadovoljni.

Jedan od načina za prezimljavanje je grijanje ribnjaka (kabelskim grijačima ispod gumene podloge)ali to je gotovo neizvedivo sa velikim i dubokim ribnjacima a može biti i opasan za ribe ukoliko se napravi loše pa dođe do velike razlike u temperaturi dna i površine. Ovaj način nikom ne preporučam a i rijetki su se upustili u avanturu zvanu grijanje ribnjaka.

Nadalje postoje i varijante sa premještanjem riba u akvarij ili plastične tankove za prezimljavanje ali takav način je također zahtjevan jer koi-i zahtjevaju mnogo vode a opet se postavlja i pitanje filtracije i dogrijavanja vode, također ne preporučam.

Problemi sa zelenom ili smeđom vodom i algama Za čist i zdrav ribnjak potrebno je odstraniti uzroke za nastanak neželjenih algi. Problemi u ribnjaku nastaju radi biološke neravnoteže, nepravilne izgradnje ribnjaka, nedovoljnog djelovanja filtera, nepravilne zastupljenosti biljaka...Zelena voda Zelenu vodu uzrokuju mikroskopske plivajuće alge. Njihov rast - zelenu vodu, uzrokuje neravnoteža u ekosistemu ribnjaka ili akvarija. Mogući uzroci su:- nedovoljno djelovanje sistema pročišćavanja - nedovoljna ili nepravilna zastupljenost biljaka- pretjerana izloženost suncu- prenaseljenost s ribama- upotreba algicida, koji uništavaju mikroorganizme- nepravilno gnojenje- drugo...Za odstranjivanje plivajućih algi možemo upotrijebiti UV filter. Moramo paziti na primjerenu jačinu UV filtra, te na dovoljan protok kroz njega. Alge kasnije pokupimo sa dna ribnjaka ili filtera. Smeđu vodu uzrokuje otapljanje zemlje u ribnjaku. Mogući uzroci su:- nepravilna izgradnja ribnjaka- zemlja se ispire u vodu. Osjetljive točke su slapovi, potoci...- nepravilno sađenje vodnih biljaka, ili neprimjerena zemlja koja se otapa u vodi.Nitaste alge su u malim količinama dobrodošle, jer prekriju foliju ribnjaka i sa tim mu daju prirodni izgled. Također su i hrana različitim vrstama riba. Preveliki rast algi uzrokuju jednaki uzroci kao i kod ostalih algi. Ostale alge ( plivajuće alge )Mogu se pojaviti radi:- premalene zastupljenosti oksikogenih i plivajućih biljaka- nepravilnog sađenja biljaka- krivog izbora zemlje za sađenje- prekomjernog gnojenja vodnih biljaka- premalene dubine ribnjaka i prekomjernog sagorijevanja vode u njemu- prenaseljenosti s ribama- otapljanja zemlje u ribnjak za otklanjanje svih vrsta algi u ribnjaku potrebno je kvalitetno filtriranje vode, pravilna zastupljenost biljaka i stručna izgradnja ribnjaka, jer se u uravnoteženom ekosistemu ribnjaka alge pojave rijetko i u manjim količinama.Alge se mogu pojaviti u svakom ribnjaku u proljeće, jer u to doba biljke još nisu dovoljno razvijene i ne upotrebljavaju sve hranjive tvari iz vode. To lako spriječimo s večim brojem plivajućih biljaka (vodena salata), koje se brzo razrastu i prave sjenu u vodi, te upotrebljavaju hranjive tvari iz vode. Po ljeti moramo paziti da se nebi previše razrasle.

Često sam se u ovih posljednjih nekoliko godina bavljenja

koi šaranima susretao sa pitanjima tipa: Čemu sve to, imali tu zarade, dali se te ribe jedu, zar nemaš pametnijeg posla itd...
Pa sam mislio odgovoriti i ovim putem na sva ta za mene čudna pitanja i na ovaj način.
Samom gradnjom ribnjaka ne misleći ni na novac ni na vrijeme osjećao sam se fantastično znajući da ću kad budem gotov moći sjesti uz ribnjak i osloboditi u par minuta nevjerojatne količine stresa sakupljenog tjekom radnog dana samo gledajući svoje plivajuće prijatelje i razmišljajući kako djelo svojih ruku unaprijediti. Ne mogu ni opisati veselje kad sam ugledao male koi-e iz vlastitog uzgoja kako se skrivaju po šupljinama ribnjaka i ponos prateći njihov rast, te tugu kad bi netko od njih uginuo. Tako da mogu reći iako tu nema zarade sve vrijeme koje potrošim radeći na ribnjaku ili jednostavno promatrajući svoje prekrasne ljubimce smatram dobro utrošenim vremenom. Ali da nebi pomislili da sam samo ja takav uvjeravam vas da i drugi vlasnici kućnih ljubimaca djele sličan zanos. Tako kad sam nedavno sreo vlasnika 87 kanarinca shvatio sam od prva da i njemu prodaja 10-15 kanarinca godišnje nije motiv za sate i sate rada hraneći i održavajući čistoću svojim ljubimcima. Razna istraživanja su pokazale da kućni ljubimci smiruju ljude a također utječu i na psihološki razvoj djece te čak i njihov imunitet, ali ne želim sad otvarat medicinske teme za koje nisam stručan. Također bi htio da vi poštovani čitatelji komentirajući tekstove bloga nadopunite ili opovrgnete moja skromna razmišljanja.
Pozdrav dobri ljudi.